K.U.D. "Danica" Pasjak" osnovano je 1924. godine s nazivom Izobraževalno društvo "Danica" Pasjak. Služilo je izobrazbi - glazbenoj, dramskoj, jezičnoj i računanju. Osnivač je bio učitelj u školi Pasjak Slavoj Makarovič, rodom iz Jelšana. Društvo je osnovano u vrlo osjetljivom društveno političkom trenutku, nakon završetka I svjetskog rata, s izrazitim nastojanjima prosvjetnih vlasti tadašnje države Italije na zatiranju upotrebe vlastitog hrvatskog i slovenskog jezika i glazbe, kulture općenito.



Unatoč svemu domoljubi su se uključili u svestrani rad Društva, omladina starosti 14 do 20 godina u tri sekcije: glazbena / tamburaški i pjevački zbor/, dramska i prosvjetna.
Prvi predsjednik bio je Milan Prebilić, gostioničar iz Pasjaka. Prosvjetna sekcija imala je zadatak da omladinu uputi u osnove i dopune znanja materinjeg jezika i računanja. Prosvjetnu i dramsku sekciju vodila je učiteljica u Pasjaku Marija Rubinić, rodom iz Mošćenica, a tamburaški zbor Slavoj Makarovič.
Uslijedili su nastupi: prvi javni nastup u gostima S.P.D. "Sloga" Jelšane 12.04.1925., zatim prvi igrokaz "Ne zovi vraga" u Pasjaku–Peretova korta, tamburaši sa skladbama "Svibanjska ružica", "Mladi vojaki", "Po jezeru" i "Oj Hrvati, oj junaci".
Domoljublje je zahvatilo žitelje Pasjaka i okolice, zasvijetlila je iskra kulture i osjećaja da su ljudi svoj na svome i da nikakve tuđinske spletke ni zabrane neće moći ugušiti taj osjećaj.
Navesti ćemo samo dio mjesta u kojima je Društvo tada nastupalo: Šapjane, Podgrad, Materija, Jelšane, Veli Brgud, selo Brce.
Narodna opredijeljenost učitelja i izražavanje pripadnosti slavenskim narodima (mi smo Slaveni, mi smo Hrvati, mi smo Slovenci, mi nismo Talijani) utjecala je na izgon učitelja Makaroviča u Črni kal kraj Kopra.
Krajem 1928. zabranjen je rad Društva nakon konferencije fašističkih tajnika u Trstu, sav imetak zaplijenjen i odnesen u tadašnju općinu Jelšane.
Dolazi mobilizacija, ratne godine 1941-1945., stradanja ljudi Pasjaka i okolice na frontovima i u svom zavičaju. Članovi Društva i tada su djelovali među antifašistima–partizanima kao motivatori kulture. To su Drago Hrvatin, rođen u Starodu /osnivač i voditelj muškog pjevačkog zbora Istarskog odreda/, Sergije Turk od 1944. učitelj u školi Pasjak. Skupa s djecom Brca, Pasjaka i Šapjana bila su i djeca prognana iz Muna i Žejana zbog paljevine 4.5.1944. Nakon Sergeja Turka motivator kulture je bio i Branko Prebilić, partizanski učitelj.
Od 1945. Društvo dobiva naziv Prosvjetno društvo "Stanko Spinčić", a učlanjeno je u Slovensko prosvetno zvezo za Primorje in Trst, s brojem od preko 200 članova. U prvoj poslijeratnoj upravi su Stanko Hrvatin, predsjednik, Mihael Surina, tajnik, Josip Sgomba, blagajnik, Branko Prebilić i Drago Hrvatin. Održavalo se mitinge s osvrtom na društveno politički trenutak, zatim održane drame "Soba broj 13", " Strah od kapi", "Začarani ormar", " Ne zovi vraga", " Ljubavno pismo", skečevi i recitacije i pjevane su borbene pjesme. Pjevački zbor nastupio je na smotri udruženih pjevačkih zborova u Trstu 1.5.1947. kada je zabilježen nastup oko 5000 pjevača.
Branko Prebilić nastavio je rad kao učitelj u školi Pasjak, Mihael Surina je bio voditelj i poučavatelj sviranja tamburica, a Drago Hrvatin voditelj zbora. U mnogim mjestima bliže i dalje okolice izvođene su "Pesem o svobodi", "Krasna zemlja Istro mila", "Nazaj v planinski raj" itd.
Rad Društva u miru doživio je svoj vrhunac, pa je domaćici, težakinji i težaku bavljenje glazbom, pjevanje u zboru ili sviranje tamburica i harmonike, kao i gluma u dramskoj sekciji, služilo kao istinska duhovna hrana. To je važno i danas.
1954. izdvajanjem sela Pasjak iz okraja Ilirska Bistrica i priključenje kotaru Rijeka, Društvo je učlanjeno u Prosvjetni sabor Hrvatske kao K.U.D. "Pasjak". Od 1978.-1988. mnogi dirigenti vodili su mješoviti četveroglasni zbor: Drago Hrvatin, Miloš Zlatić, Vinko Badjuk, Leo Ivančić i Anton Čekada, a tamburaše Teodor Malalan.

Za koordinatora 1954. je izabran ing. Milan Surina i time počinje njegov dugogodišnji rad kao predsjednika Društva, organizatora svih aktivnosti, a traje i danas kada je počasni predsjednik Društva. On je pobudio i ostvario suradnju s folklornom grupom i narodnim pjevačima iz Žejana i Muna, pa slijedi predstavljanje folklora od 1975. do 1977. u Munama, Opatiji, Lovranu, Lipi, Učki, Pulcu, Rupi, Jušićima, Rijeci, XII. Smotri folklora u Zagrebu 1977., X. Smotri narodne muzike i plesa Istre u Motovunu, Vinkovačkim jesenima 1981.
Odlukom skupštine od 8.6.1973. Društvo dobiva naziv kao i 1924. K.U.D. "Danica" Pasjak.

16.7.1973. Društvo je, /pod brojem 0800010/, registrirano za poticanje, razvijanje i unapređivanje kulturno-umjetničke djelatnosti, izvođenje kulturno-umjetničkih i folklornih priredbi, prikupljanje građe o lokalnim kulturnim specifičnostima, vrednovanje i organizaciju izložbi tradicijske kulture s ciljem oživljavanja društvenog života.
Pasjak je postao selo–uzor u tadašnjoj općini Opatija, a Društvo predstavlja Liburnijski kras na svim značajnim manifestacijama.

25.8.1974. Društvo proslavlja 50-godišnjicu od osnivanja, otkrivanjem spomen ploče palim osloboditeljima i žrtvama fašizma i postavlja kamen temeljac za izgradnju društvenog doma. Prisustvovao je i Ivan Mikulić, tajnik Prosvjetnog sabora Hrvatske. Održana je općinska smotra pjevačkih zborova "Bilo vavek veselo". Bila je to prva smotra pjevačkih zborova i klapa opatijske komune. Nastupali su zbor i klapa K.U.D "Sloga" Jušići, zbor K.U.D "Lovor" i klapa "NeveraD" K.U.D-a "Lovor" iz Lovrana, muški zbor zbor D.V.D Opatija, Udruženi zborovi "Crvena zvijezda" Matulji-Kastav, mješoviti zbor K.U.D "Danica" Pasjak i kao gosti K.U.D "Sloga" Jelšane.
Svečanost su uveličali: Limena glazba Lovran i Banda civica Monfalcone, te narodni pjevači iz Muna i Žejana. Prisustvovalo je oko tisuću ljudi.

8.12.1974. je u Pasjaku održan znanstveni skup pod nazivom "Susret u Pasjaku" uz sudjelovanje članova Katedre čakavskog sabora, Opatija / predsjednik Veselko Velčić,/ dr. Maksa Peloze, gđe Radmile Matejčić, dr.Vande Ekl, prof. Vladimira Fajdetića, muzikologa, etnologinje Beate Gothardi–Pavlovsky, te sestre i supruge čakavskog pjesnika Drage Gervaisa. Održana su znanstvena predavanja o glazbi, povijesti i gradinama ovog područja. Dragi gosti tada su bili pjesnik Dobriša Cesarić i glumci Edita Karađole i Slavko Šestak iz kazališta "Ivan Zajc" Rijeka.
27.7.1975. udruženi plesači Muna, Žejana i Pasjaka, pjevači i tamburaši K.U.D "Danica" Pasjak nastupili su na svečanosti prigodom otvorenja obnovljene ceste Permani - Mune.

Zgrada kulturnog doma je svečano otvorena 12.7. 1981.

Društvo je 1983. god. s folklornom skupinom iz Žejana i Pasjaka nastupilo na međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i u koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski". U pismenoj zahvali direktor smotre - etnolog i osnivač Međunarodne smotre folklora, Zagreb, dr. Ivan Ivančan je napisao "bili ste među najzanimljivijim skupinama cijele smotre, pokazali ste pravi način predstavljanja narodne umjetnosti svog kraja. Bili bismo sretni kada bi bilo više takvih skupina. "

1983. u Opatiji je tiskan zbornik Čakavskog sabora-Liburnijske teme, knjiga 5 - "Opatijski kras". To je jedinstvena knjiga u kojoj se može pročitati o geologiji, speleologiji, sistemu prethistorijskih gradina, povijesti, N.O.B.-i, ekonomskim kretanjima, depopulaciji, čakavštini, žejanskom govoru, etnografiji, nadnaravnim bićima, misi iz Muna, školstvu i kulturno-umjetničkoj djelatnosti na Opatijskom Krasu. Milan Surina, tada predsjednik S.I.Z kulture općine Opatija, sudjelovao je u pripremi tema, koordinaciji i terenskim istraživanjima, a u knjizi je autor priloga " Kulturno-umjetnička djelatnost na Opatijskom krasu".
Udruženi zborovi K.P.D. "Sloga" Jelšane i "Danica" Pasjak nastupili su 1983. u mjestima Rupa, Harije, Castel San Pietro Terme u Italiji prigodom bratimljenja komune Opatija i mjesta S.P. Terme i pri otvaranju ceste Lipa–Novokračine, a vodio ih je zborovođa Anton Čekada-Čot.

Društvo je s mješovitim zborom nastupalo na proslavama praznika, Smotrama kulturnog amaterizma komune Opatija, /dvije su održane u Pasjaku, 15.7.1979. i 12.6.1981., manifestaciji "Naš kanat je lip" 1986. u Poreču sa skladbama "Briškula" D. Prašelja, "Ča je more" I.M. Ronjgova, "Pod Lindarom" N. Milottija, dirigirao D. Hrvatin. Te godine je osnovana i folklorna sekcija.
U okviru Smotre radničkog kulturnog stvaralaštva zbor je nastupio u Viškovu i Kastvu 13. i 14.04.1985.

Starinske plesove pokazivali su stariji Paščani, zatim su zabilježeni na magnetofonsku traci, a potom uvježbavani s mladim Žejancima i Paščanima i izvedeni. Plesovi Paška poljka i Pod nogu izvođeni su uz pratnju cindre. Plesalo se i tararanak /ples uz starinsku kantu/ i ples uz fićkanje.
Plesovi čotiš, poljka, krajc poljka i mazulin zabilježeni su najprije na magnetofonskoj traci, uz prethodno pokazivanje starijih Paščana, zatim uvježbavani s mlađim Žejancima i Paščanima i kasnije sve do današnjih dana su prikazivani od strane članica i članova folklorne sekcije. Tako su na poticaj Društva djelovale i narodne družine u Rupi, plesna grupa u Žejanama, Munama i Pasjaku. Danas dio tih plesova plešu folklorni ansambli "Zora" Opatija, pod nazivom Plesovi Liburnijskog krasa i folklorna skupina "Žejanski zvončari".
Aktivni članovi Društva bili su iz Brca, Pasjaka, Šapjana, Rupe, Lipe, Žejana, Muna, Mučići, Matulji. U sastavu sekcija su djelovali članovi pop sastava "Solzice", sastava "Primorci", Folklornog društva Žejane i sopci otoka Krka.

Kroz kulturu je ustanovljeno trajno zajedništvo žitelja sadašnje općine Matulji i susjedne slovenske općine Ilirska Bistrica što je najveća vrijednost djelovanja Društva.
Posebna vrijednost je očuvanje i održavanje tradicije jer su izrađene nove narodne nošnje, muške, ženske i dječje, ukupno 32 kompleta, rekonstruirane na osnovu crteža iz povijesnih knjiga i nakon konzultacija s Etnografskim muzejem u Buzetu.
Održavanje poštovanja prema selu Lipa na način prisustva komemoracijama nazvanim "Lipa pamti" kao sjećanje na izvršen holokaust nad mještanima u II. svjetskom ratu, te prisustvo gotovo svim sprovodima najprije nastupom članova zbora Društva, dok to danas čini crkveni zbor, također čini obvezu članova Društva.

Izgrađena pozornica 1994. godine omogućila je dostojnu proslavu 70. obljetnice Društva na kojoj su izvedeni jednočinka "Ne zovi vraga", prvi put na izvornom dijalektu sela Pasjak, uz prijevod Sonje Stanić i Milana Surine, tamburaški, zborski i folklorni nastup, održana izložba arheološke građe /arheolog Ranko Starac/, postav starinske kuhinje /Barak Vida i Franko/, predavanja o voćarstvu, pčelarstvu, biološkoj poljoprivredi, alatima i opremi /Božidar Hrvatin/. Bilježimo također izvorne izvedbe starinske kante–bugarenja te svirke na izvornom starinskom žičanom glazbalu cindri. Svirač je bio Mate Sanković -Šplinkin iz Pasjaka, koji je cindru sam izradio.
1995. godine na manifestaciji "Tramontana će vas ofriškat" bio je nastup mješovitog zbora, pod vodstvom dirigenta Miloša Zlatića /skladba "Furman", M. Surine/, gluma "Ne zovi vraga", nastup folklora iz Žejana i harmonika trieštinki Rutar Antona iz Novokračina i Albina Valenčića iz Rubeši. Cindru je svirao Andrija Matijašević.

28.07.1996. godine je u Munama, prema tonskom zapisu prof. Vladimira Fajdetića, praizvedena "Hrvatska narodna misa iz Muna-Istra", kasnije nazvana Munska maša. Nastojanjem Milana Surine i prof. Diane Grgurić Munsku mašu je skladao ing. Ljuboslav Kuntarić. Koncelebriranu misu predvodio je Nadbiskup Riječko-Senjski Josip Pavlišić, uz pratnju na orguljama koje je u crkvi svirala prof. Diana Grgurić. Munsku mašu su zajedno pjevale članice K.U.D. "Učka" Matulji, K.U.D. "Danica" Pasjak i Crkvenog zbora župe Šapjane. Praizvedba je predstavljena javnosti u crkvi Sv. Mandalene, na dan shoda povodom munskog crkvenog blagdana Mandalenine. Nakon mise, u školi Mune predstavljena je knjiga X. Liburnijskih tema, pod nazivom" Makso Peloza i Mune", autora Luje Margetića.

U Pasjaku 1998. godine na pozornici je gostovala dramska sekcija Slovenskog K.P.D. "Bazovica" Rijeka s komedijom "Piknik s tvojo ženo".
Značajan događaj za društvo bila je proslava 100. godišnjice škole Pasjak 2003. godine, obilježena izložbom dokumenata, školskog pribora, katastarskih planova, fotografija-šterni i studenci. Vidjeli smo prvi katastarski plan sela Pasjak /pohranjen u Povijesnom arhivu u Ljubljani/. Postav je u školi organizirala Barak Vida.

Društvo je aktivno u prikupljanju riječi izvornog dijalekta (do sada ih je prikupljeno 4500) što će uz izraze, pošalice i izreke predstavljati dobru osnovu za izradu rječnika, pišu se pjesme na izvornom dijalektu Pasjaka i objavljuju dijalektalni prilozi u rubrici "Beseda"-Novi list četvrtkom i Radio Rijeci, skupljaju stare fotografije i priprema izložba.
Slijed događanja zapisuje se u knjizi Spomenica, u kojoj su zapisi sa skupština, nastupa, dogovora, isječci iz novina i časopisa, utisci nakon priredbi, s obiljem fotografija i preslika raznih dokumenata. To je kronika aktivnosti društva i života sela i okolice.

22.8.2004. godine članice K.U.D. "Učka" Matulji otpjevale su Munsku mašu u crkvi sv. Mihovila, prvi put u Pasjaku. Izložbu slika paških familija priredila je Barak Vida. U kult.umj. programu proslave 80. godišnjice osnutka Društva prvi nastup imale su novoosnovane ženska klapa "Rožice", Šapjane i muška klapa "Funtana", Pasjak.
Još su nastupili muška klapa "Zvonejski kanturi", mješoviti zbor K.U.D. "Danica"/dirigent Požar Stanislav-Slavko/, folklorne skupine Pasjak i Žejane, kantači Žejane s bugarenjem, ženski zbor "Učka", Matulji uz pratnju harmonikaša Rutar Josipa iz Novokračina. Narječje Pasjaka predstavili su mlada Valentina Kalčić s recitacijama Sonje Stanić i Orlando Hrvatin s vlastitim recitacijama.

Za postignuta ostvarenja na polju kulturnog amaterizma Društvo je dobilo 1974. Povelju Prosvjetnog Sabora Hrvatske, 1974. Srebrni grb komune Opatija, 1977. Diplomu XI. Međunarodne smotre folklora, Zagreb, 1981. diplomu Smotre folklora Hrvatske " Vinkovačke jeseni", Vinkovci , 1983. Nagradu komune Opatija i 2004. Nagradu općine Matulji. Nagradu općine Matulji za 2006.god. dobio je i ing Milan Surina, dugogodišnji predsjednik i sada počasni predsjednik Društva.

Od 12.11.2006. u glavni odbor su izabrani mladi: predsjednik Robert Bratović, tajnica Gordana Corallini, blagajnica Elena Di Lenardo i za skrbnika Goran Potočnik.
Važan poticaj daje Znanstvena sekcija osnovana na skupštini Društva 12.11.2006. Koordinator Znanstvene sekcije je Josip Hrvatin-Orlando, a članovi su ing. Milan Surina, Vida Barak, Sonja Stanić i prof. Željka Šarčević iz Pasjaka, Gaberšnik Marica, Maljavac Danica i Cetin Aldo iz Lipe, ing. Vinko Surina iz Rupe, Lunder Rafael i Simčić Miroslav iz Šapjana, arheolog Ranko Starac, dr. Biserka Baša, ing. Doričić Dean iz Brguda, ing. Kulić Slaven iz Rijeke /Hrvatske šume/ i Marijana Kalčić iz Rukavca.

Cilj je prikupljanje građe, održavanje predavanja s kratkim glazbeno-literarnim programom u selima, pod nazivom Dani kulture Liburnijskog krasa i objava Zbornika o narodnim običajima - sela Lipa, Rupa, Šapjane, Pasjak i Brce. Predstavljanje sadržaja prvih istraživanja bilo je u Pasjaku 18.5.2008.

Nastavak Dana kulture Liburnijskog krasa manifestacijom "Z ramoniku po starinsku" bio je vrlo uspješan nastup harmonikaša s područja općine Matulji, Viškovo i susjedne Ilirske Bistrice /Rep. Slovenija/. 22.6. 2008.

Predstavljanje slijedeće četiri teme znanstvenih istraživanja biti će u Lipi 19.10.2008.
O manifestaciji pod nazivom "Dani kulture Liburnijskog krasa" možete detaljno čitati na zasebnoj internet stranici Općine Matulji.
U prilogu ovog teksta možete zaviriti u galeriju fotografija.

Adresa Društva je: K.U.D. "Danica" Pasjak, 51214 Šapjane, Pasjak 52/A

Pripremio: Josip Hrvatin-Orlando